Funkcionalna urologija

Stres inkontinencija

STRES INKONTINENCIJA KOD ŽENA

Urinarna inkontinencija  nastaje usled slabljenja mišića karlice i predstavlja curenje urina tokom fizičkih aktivnosti poput podizanja tereta, smejanja, kijanja, kašljanja i fizičkih vežbi.
 

Kada se javlja i koji su faktori rizika?

U najvećem broju slučajeva javlja se nakon trudnoće, usled fizičkih promena u organizmu žene.
Faktor rizika može biti i sam porođaj, pri čemu dolazi do slabljenja mišića karličnog dna. Zatim, menopauza, histerektomija, neke fizičke opstrukcije poput kamena u mokraćnim putevima i određene neurološke bolesti poput Multiple skleroze i Parkinsonove bolesti mogu uticati na nastajanje inkontinencije. Pa tako i starost, gde sa godinama slabi mišić mokraćne bešike i smanjuje se njen kapacitet.

 

Kako se postavlja dijagnoza stres inkontinencije?

U cilju postavljanja dijagnoze stres inkontinencije neophodno je obaviti kompletnu dijagnostiku.
  • Anamneza
  • Ginekološki pregled
  • Curenje urina koje lekar može izazvati provokacijom-zamoliće Vas da ponavljano kašljete
  • Ultrazvučni pregled sa merenjem zaostatka mokraće nakon mokrenja
  • Cistoskopiju-pregled unutrašnjosti mokraćne bešike sa probom na stres
  • Urodinamsko ispitivanje- merenje pritisaka u mokraćnoj bešici i protoka mokraće

 

Kako se leči stres inkontinencija?

Sling procedura je poznata u svetu kao „stavljanje trake“. Predstavlja intervenciju prilikom koje se kao podrška mokraćnoj cevi stavlja fleksibilna mrežica koja omogućava podršku mokraćnoj cevi i vraća je u njen normalni anatomski položaj.
Operacija se izvodi u opštoj ili regionalnoj anesteziji. Pacijentkinja se postavlja u ginekološki položaj u kojem se i radi operacija. 
Najpre se napravi se rez na vagini, na prednjem zidu, koji je veličine oko 2 cm i kroz njega se plasira sintetska traka koja obavija vrat bešike sa obe strane. Traka ostaje u telu i ne bi trebalo da izaziva nikakve tegobe.
Konci sami razgrađuju, te nije potrebno njihovo uklanjanje. Rez na vagini se ne vidi. U vaginu se stavlja jodna gaza i urinarni kateter koji će ostati jedan dan.
Primenjuju se antibiotici i lekovi protiv bolova.
Pacijentkinja obično ostaje u bolnici jedan dan nakon intervencije.
Svetuje se izbegavanje teškog fizičkog napora 6 nedelja nakon intervencije.
Nakon same operacije moguće je tuširanje i uobičajene dnevne aktivnosti.
U najvećem broju slučejava pacijentkinja je suva i uredno mokri već posle dve nedelje.

 

Koje su moguće komplikacije nakon intervencije?

Loša reakcija na anesteziju, krvarenje, infekcija, povrede mokraćne bešike ili mokraćne cevi. Česta ili urgentna potreba za mokrenjem koje prolazi spontano do oko 3 meseca nakon operacije.  Može se desiti da deo mrežice prođe kroz zid vagine i izaziva diskretno krvarenje ili neprijatnost tokom seksualnog odnosa. U tom slučaju potrebno je odmah javiti se ginekologu ili urologu.

 

Kako izgleda oporavak nakon operacije?

U najvećem broju slučajeva bićete otpušteni sutradan, nakon vađenja katetera i jodne gaze iz vagine. Međutim, ako ne možete da mokrite, zbog otoka mokraćne cevi, koje je normalno kod nekih žena, staviće se novi urinarni kateter u bešiku i on će biti izvađen nakon 4 dana.
 

Istraživanja pokazuju da se preko 90% ovih intervencija završi uspešno.

Dijagnostifikovanje i lečenje urinarne inkontinencije ili nevoljno mokrenje kod žena, uspešno radi dr Slađana Kovačević specijalista urologije. Ukoliko imate problem možete zakazati pregled na našoj klinici.

BEOGRAD
Trešnjinog cveta 1i

UROLOŠKI CENTAR BEOGRAD